Zašto je zlato skupo?
Zlato se smatra jednim od najstarijih primeraka novca u našoj istoriji. Ta duga tradicija jedan je od razloga zašto je zlato i danas veoma vredno. Još od vremena prvih civilizacija ovaj metal je bio izuzetno tražen i cenjen. Delimično je to zahvaljujući njegovim jedinstvenim svojstvima. Gvožđe, olovo, bakar i aluminijum vremenom korodišu. Drugim rečima, pretvaraju se u rđu. Zbog toga ih je teže upotrebljavati kao kovani novac napravljen da zadrži konstantnu vrednost. Na plemenite metale vremenski uslovi uglavnom ne utiču. Međutim, platina i paladijum su kroz istoriju bili izuzetno retki, bilo bi nemoguće zasnivati uspešnu ekonomiju na njihovoj vrednosti. To nije situacija sa zlatom. Njegovo prisustvo u prirodi dovoljno je veliko da se napravi onoliko novčića koliko je potrebno ranoj civilizaciji. Ali u isto vreme, zlato je dovoljno retko da ovaj proces učini komplikovanim i ekskluzivnim. Osim kao novac, zlato se zbog svojih svojstava često upotrebljavalo i kao ukrasni metal. Otpornost na vremenske uslove i lakoća s kojom ga se moglo oblikovati u oblike učinili su zlato prvim izborom za nakit, ali kasnije i važnim industrijskim metalom. Kult zlata traje više od pet hiljada godina. U tom dugom periodu zlato je postalo simbol vrednosti i luksuza. Ali i kao sredstvo čuvanja vrednosti. Mnogo je poznatih poređenja vrednosti zlata i novca. Na primer, jedno takvo poređenje kaže da je dobro napravljena toga u starom Rimu bila cenjena za istu količinu zlata koju biste morali da potrošite danas da biste dobili odelo po meri. Takođe, prosečan automobil koji danas pravi kompanija Ford vredi u zlatu, otprilike kao model T pre 110 godina. Drugim rečima, dolar je tokom godina zbog inflacije izgubio više od 99 odsto svoje vrednosti. Međutim, vrednost zlata je ostala ista.Da li će zlato da postane još skuplje?
Još jedan poseban kvalitet zlata je raznovrsnost njegove upotrebe. Oko 50 odsto zlata kupljenog u toku godine kupuje se kao investicija. Značenje: kao kovanice i poluge koje se koriste kao sigurno utočište na tržištu.
Ostalih 50 odsto je za nakit i industrijsku upotrebu. Dakle, čak i ako zlato prestane da bude popularno kao bezbedno utočište, ono bi i dalje bilo traženo na tržištu. Konačno, vrednost zlatnog novčića ili poluge nikada ne može da bude nula. Akcije i obveznice, čak i kriptovalute, mogu da postanu bezvredne. Zlato ne može. Ima ne samo upotrebnu vrednost, već i troškove proizvodnje. Cena iskopavanja unce zlata je oko 1000 dolara. Ako bi cena zlata pala ispod tog nivoa, proizvodnja bi bila zaustavljena. Što bi dovelo do nestašice zlata na tržištu. To bi zauzvrat dovelo do povećanja cene zlata. Ovo je kratak odgovor na pitanje zašto je zlato skupo. Ali još važnije pitanje za sve investitore je: da li će biti još skuplje? But, even more important question for all the investors is: will it be even more expensive? Bank of America tvrdi da ima odgovor.I odgovor je :da. Prema njihovim prognozama, unca zlata bi do kraja sledeće godine trebala da vredi više od 3.000 dolara. To je 50 odsto više nego što zlato danas vredi. Drugim rečima, zlato ima bogatu prošlost. Ali i svetlu budućnost.